Nezgode na izletima i planinarskim pohodima najčešće se mogu izbjeći ukoliko smo dovoljno tehnički, informativno i kondicijski pripremljeni. Tada možemo zaista uživati u prirodi u skladu sa svojim osobnim afinitetima i predispozicijama, bilo da se radi o kupanju u moru, izležavanju u travi, šetnji šumom ili pentranju po stijenama. Boravak u prirodi svatko može prilagoditi sebi kako bi maksimalno uživao.

Hrvatska na relativno malom području predstavlja pravi „švedski stol“ za zaljubljenike u prirodu i  aktivan odmor. Naše obale, otoci, stijene, rijeke i planine stapaju se i preklapaju unutar te jedinstvene prirodne ljepote. I sve je tu, u savršenom skladu međusobnog ispreplitanja do savršenstva. Dok si s jednom nogom u moru, druga ti je bukvalno na planini. Stoga nije nimalo neobično kada znatiželjni turisti zalutaju i nađu se u nevolji. I ne samo oni…

Opasnosti koje vrebaju u prirodi mogu biti objektivne i subjektivne. Na objektivne opasnosti kao što su vremenske nepogode, zahtjevan teren ili loša oprema ne možemo puno utjecati, ali ih trebamo predvidjeti i izbjegavati. Nezgode se najčešće događaju iz subjektivnih razloga kao što su nepoznavanje terena, precjenjivanje sebe i podcjenjivanje prirode što ukazuje na našu nedovoljnu pripremljenost za boravak u njoj.

Najčešće nezgode u prirodi:

VREMENSKE NEPRILIKE – iako je dobro provjeriti vremensku prognozu prije polaska, uvijek se može iznenada dogoditi nevrijeme, a tada je mudro potražiti najbliži zaklon i sačekati da prođe;

LUTANJE – u našem dinarskom području živopisan reljef ograničava vidik, pa se vrlo lako izgubi orijentacija; nepažljivim kretanjem možemo izgubi put kojim smo se kretali, stoga je poželjno dobro se informirati prije polaska ili ići u društvu s iskusnijim osobama koje dobro poznaju područje u kojem se nalazite, ne kaže se uzalud „kartu čitaj, seljaka pitaj“;

PRECJENJIVANJE SVOJIH MOGUĆNOSTI – nije uvijek jednostavno racionalno procijeniti svoju psihofizičku spremnost, ali ako se ne osjećate dobro nikada nemojte forsirati, radije odustanite i odgodite svoj cilj;

KRETANJE PO SKLISKOM I NESTABILNOM TERENU – potrebno je hodati oprezno i stabilno, bez žurbe; mudro je nositi sa sobom hodačke štapove u pričuvi jer nikad ne znate kada bi vam mogli zatrebati; osim toga bitna je obuća jer „obuća glavu čuva“;

SUNČANICA I DEHIDRACIJA – tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci poželjno je izbjegavati najtopliji dio dana ukoliko je to ikako moguće; svakako treba ponijeti sa sobom dovoljno tekućine u bezvodnim područjima, te zaštititi glavu i tijelo od sunca;

SMRZAVANJE I SPUŠTANJE MRAKA – ponekad dobar plan sam po sebi nije dovoljan pa se izjalovi; zbog toga je mudro ponijeti rezervnu toplu odjeću i baterijsku lampu ukoliko vas neplanirano zatekne noć ili hladnoća; tjelesnu temperaturu treba održavati kretanjem; u apotekama se može nabaviti astro-folija koja čuva temperaturu tijela u mirovanju;

ŽIVOTINJE – strah od životinja je neosnovan; čovjek je prilično nespretan i bučan pa ga životinje osjete na vrijeme i same se sklone; na ovim našim krškim predjelima treba pripaziti gdje gazimo i gdje se hvatamo rukama zbog zmija; ukoliko ipak uspijete susresti neku životinju jer se nalazite u njihovom prirodnom okruženju, ostanite smireni i dopustite joj da nastavi svojim putem.

Koliko god bili pripremljeni i oprezni, uvijek vam se može dogoditi poskliznuće, uganuće ili neka nepredvidiva ozljeda. Stoga je mudro krenuti u prirodu sa grupom ili u društvu bar još jedne osobe. Ukoliko ste sami, neće vam imati tko pružiti i potražiti pomoć.

U slučaju nesreće:

• ostanite staloženi i utvrdite kakve su ozlijede
• ukoliko je teren nestabilan, evakuirajte ozlijeđenu osobu iz opasne zone
• pružite prvu pomoć u okviru vaših znanja i mogućnosti
• zaštitite sebe i ozlijeđenu osobu od vremenskih uvjeta u kojima ste zatečeni
• locirajte i obilježite mjesto gdje se nalazite 
• obavijestite HGSS sms-porukom ukoliko vam je slab signal ili baterija

Preneseno sa Ludens Media portala